Mitovi o psihoterapiji: što je istina, a što su predrasude

20 studenoga, 2026

mitovi o psihoterapiji

 

Mnogi ljudi godinama razmišljaju o psihoterapiji, no ipak ne naprave prvi korak. Nedostatak potrebe rijetko je razlog tome. Nerijetko je tu riječ o predrasudama koje smo čuli od drugih, pročitali na internetu, vidjeli u filmovima ili sami izgradili iz straha od nepoznatog.

U nastavku članka nastojat ćemo približiti neke od najčešćih mitova o psihoterapiji i objasniti kako oni izgladaju u praksi, uz poseban pogled iz ugla geštalt pristupa koji provodimo u Psi Sanu u Rijeci.

Sedam najčešćih mitova o psihoterapiji

Mit 1: „Psihoterapija je samo za ljude s teškim problemima“

Moguće najraširenija predrasuda o psihoterapiji. Istina je da psihoterapija nije rezervirana za krize i dijagnoze. Ljudi dolaze zbog različitih razloga poput tjeskobe, umora, osjećaja da „nešto nije kako treba“, teškoća u vezi, gubitka, životnih promjena, pritiska na poslu ili jednostavno zato što žele bolje razumjeti sebe.

Ne morate čekati da bude „dovoljno loše“. Razgovor s terapeutom često je najkorisniji upravo kad se teškoće tek počinju nakupljati.

Mit 2: „Terapeut samo sluša i daje savjete“

Istina je da terapeut sluša, no on nije prijatelj koji kima glavom. Nije ni netko tko vam govori što biste trebali napraviti. Njegov je posao stvoriti siguran prostor u kojem možete primijetiti vlastite obrasce, osjećaje i izbore i prema njima donositi odluke koje su vaše.

U geštalt psihoterapiji naglasak je na iskustvu u sadašnjem trenutku: što osjećate, što primjećujete u tijelu, kako stupate u kontakt s drugima pa i s terapeutom. Zato seanse nisu pasivno pričanje, već aktivno istraživanje.

Mit 3: „Terapija traje godinama“

Trajanje psihoterapije ovisi isključivo o tome zašto dolazite i što želite postići. Netko treba nekoliko susreta da se snađe u konkretnoj situaciji, dok netko drugi odluči ostati dulje i raditi dublje.

Duljinu procesa dogovarate zajedno s terapeutom na početku terapijskog rada i definirate daljnji tijek susreta. Odluka je uvijek vaša.

Mit 4: „Dovoljno je razgovarati s prijateljem“

Istina je da je podrška bliskih ljudi neprocjenjiva i da je terapija ne zamjenjuje, ali je i ne umanjuje. Razlika je u tome što prijatelj ima svoju priču, svoje mišljenje i svoj interes u vašem odnosu. Psihoterapeut je educiran, stručno osposobljen i neutralan sugovornik koji nije dio vašeg svakodnevnog kruga pa mu možete reći ono što drugdje ne možete.

Mit 5: „Tražiti pomoć znači da sam slab“

Vrijedi upravo obrnuto. Zastati, pogledati što se događa i potražiti stručnu podršku zahtijeva hrabrost i odgovornost prema sebi. Isto kao što ne čekamo da nam se zub raspadne prije odlaska stomatologu, ne moramo čekati ni da nas psihički iscrpi prije odlaska na terapiju.

Mit 6: „Psiholog, psihijatar i psihoterapeut su isto“

Nisu, a ta se razlika često i miješa.

  • Psiholog proučava ljudsko ponašanje i doživljavanje; klinički psiholog radi na procjeni i pomoći kod psihičkih teškoća.
  • Psihijatar je liječnik specijalist koji može postaviti medicinsku dijagnozu i propisati lijekove.
  • Psihoterapeut je educiran za provođenje psihoterapije određenog pravca, kao što je geštalt, kroz dugotrajniji terapijski odnos.

U Psi Sanu usluge psihoterapije pruža licencirani psihoterapeut i klinički psiholog pa se te dvije stručnosti nadopunjuju.

Mit 7: „Na terapiji moram odmah sve ispričati i plakati“

Nitko vas neće tjerati da govorite o onome za što niste spremni. Tempo određujete vi. Prvi susret služi za upoznavanje, za razgovor o tome što vas je dovelo i za procjenu odgovara li vam terapeut i pristup. Suze se ponekad pojave, a ponekad ni jednom. I jedno i drugo je u redu.

Kako znati je li pravi trenutak za terapiju?

Ne postoji savršen trenutak, ali neki znakovi mogu biti poticaj da razmislite o razgovoru sa stručnjakom:

  • dulje vrijeme osjećate tjeskobu, tugu ili iscrpljenost
  • isti obrasci ponavljaju se u vezama ili na poslu
  • teško donosite odluke ili se osjećate „zaglavljeno“
  • prolazite kroz gubitak, promjenu ili krizu
  • želite bolje razumjeti sebe i svoje potrebe

Najčešća pitanja (FAQ)

Što je geštalt psihoterapija?

Geštalt je iskustveni pristup koji se usmjerava na ovdje i sada: na ono što osjećate, mislite i činite u kontaktu sa sobom i drugima. Cilj je veća svjesnost i sloboda izbora.

Koliko košta psihoterapija i koliko traje jedan susret?

Cijena i trajanje seanse ovise o terapeutu i dogovoru. Aktualne informacije dobit ćete izravno u Psi Sanu.

Je li sve što kažem na terapiji povjerljivo?

Da. Povjerljivost je temeljno načelo psihoterapijskog rada, uz zakonski propisane iznimke o kojima vas terapeut upoznaje na početku.

Moram li imati dijagnozu da bih došao/la?

Ne. Dijagnoza nije uvjet. Dovoljno je da osjećate potrebu za podrškom.

 

Mitovi o psihoterapiji često nas drže podalje od podrške koja bi nam olakšala život. Terapija nije znak slabosti ni rezervirana za rijetke, nego prostor u kojem možete bolje upoznati sebe, svoje potrebe i svoje izbore, vlastitim tempom.

 

Ako razmišljate o prvom koraku, javite nam se  i dogovorite svoj prvi susret.

 

Ines Denona, klinički psiholog i geštalt psihoterapeut s licencom

O nama

Ines Denona, magistar specijalist kliničke psihologije i geštalt psihoterapeut. U 25 godina rada s ljudima stekla sam različita iskustva i puno toga naučila od svojih klijenata.

Magdalena Denona, stručnjak za odnose s javnošću i medije, NLP Master Trainer, IN, ICI coach i Wingwave coach. Komunikacija je poput umjetnosti koju stvaramo vlastitom autentičnošću.

online savjetovanje Rijeka
NAJAVA DOGAĐAJA
BLOG OBJAVE
ČLANSTVA I LICENCE