PSIHOTERAPIJSKI, SAVJETOVALIŠNI I EDUKACIJSKI CENTAR

Psihološko savjetovanje

Psihološko savjetovanje

Što je psihološko savjetovanje i koja je njegova osnovna razlika u odnosu na psihoterapiju? U nastavku teksta nastojat ćemo vam približiti naizgled dva vrlo slična pojma i razjasniti koja je uloga psihološkog savjetovanja.

Iz dnevnika psihološke prakse …

Uzmimo za primjer situaciju s kojom se većina nas imala prilike susresti, prekid ljubavne veze. Imali smo partnera/partnericu s kojom smo ostvarili dubok intiman i emocionalan odnos. Ono što je uz ljubav i međusobno poštivanje činilo bazu tog odnosa bio je osjećaj povjerenja. Spletom okolnosti naša se ljubavna veza privela kraju i mi smo ostali povrijeđeni odnosno ljuti i tužni.

Ovo je sama po sebi specifična emocionalna i psihološka situacija u kojoj se ponajprije uz komponentu gubitka ponovno suočavamo sami sa sobom. Ponekad se iz nekog nama naizgled nejasnog razloga duže zadržimo u takvom stanju zbog čega se osjećamo kao da smo se “spotakli sami o sebe” i zastali na onom “nečem” što nam ne dopušta da se pokrenemo dalje. Posljedično smo izgubili povjernje u tu osobu, a možda i u neke buduće partnere ili smo pak postali emocionalno “hladni” i osjećaje ljubavi, privrženosti, pripadanja i povjerenja počeli “upražnjivati” promiskuitetnim ponašanjem. Iz ove naizgled uobičajene životne situacije kod nas se pojavilo vjerovanje kako više nikada nećemo pronaći “ono” što smo u prethodnoj vezi izgubili…

U ovakvim situacijama suočavamo se s procesom emocionalnog gubitka i prekida  ljubavne veze. Stručnim žargonom rekli bismo da kod prekida ljubavne veze prolazimo kroz faze žalovanja. Prema stručnjacima ovaj proces ima svoj tijek pri čemu postoji određena tolerancija na njegovo odstupanje, no kako prepoznati jesmo li u toku svog procesa zastali i “prešli” onu uobičajenu toleranciju?

Najčešće ćemo odgovor na postavljeno pitanje moći prepoznati u nama samima. Ma što god radili i koliko god se trudili imat ćemo osjećaj da se vraćamo na onu istu “stepenicu” i počet ćemo primjećivati kako to utječe na kvalitetu našeg života i funkcioniranja u cijelosti, ne samo u intrapersonalnom već i u interpersonalnom kontekstu.

Primjetimo li:

  • učestalije konflikte s drugim osobama (posebice onim koji su do sada bili djelom našeg života)
  • osjećaj ravnodušnosti prema situacijama, socijalnoj okolini i/ili samima sebi
  • pojačanu depresivnost i anksioznost
  • stanje beznađa i negativizmam prema sebi i okolini (posebno prema temama ljubavi i sreće)
  • poteškoće u radnoj sredini i/ili s organizacijom vremena
  • probleme sa snom i/ili somatske tegobe
  • pojačanu ovisnost (pripisivanje većeg značenja) konzumaciji nekih od opijata i/ili duhanskih proizvoda
  • veće nepovjerenje prema ljudima
  • strah i nelagodu zbog samoće
  • da brzo mijenjamo partnera u kojem pronalazimo “idealnu” sliku onog što smo izgubili …

U ovakvim situacijama psihološko savjetovanje je način rada kojim rješavmo svoju trenutaču situaciju u kojoj smo se našli. Radimo na osvještavanju svoje situacije i djelova u kojim smo “zastali” te pronalazimo za nas odgovarajući pristup (i) izlaz(a).

Što je psihološko savjetovanje?

Psihološko savjetovanje podrazumjeva rad na onim životnim situacijama i problemima čije je osnovno obilježje da ih radi prepreka psihološke prirode nismo u mogućnsti sami riješavati.

Savjetovanje je kraći oblik rada na sebi usmjeren na razumijevanje problema i okolnosti koje ga potiču ili podržavaju. On podrazumjeva rad s tzv. situacijskim temama čije rješavanje ne traži ulazak u “dublji” proces rada na sebi.

Cilj psihološkog savjetovanja je pronalazak mogućih rješenja za izlazak iz situacije u kojoj se osoba nalazi.

Unatoč tome što njime ne ulazimo dublje u pozadinu problema psihološko savjetovnje je prilika da prepoznamo osobne teme na kojim možemo raditi u procesu osobnog rasta.

Kako prepoznati razliku između psihološkog savjetovanja i psihoterapije?

Vratimo se sada na trenutak na naš primjer prekida ljubavne veze.

Emocionalne rekcije koje je u nama potaknuo prekid ljubavne veze (gubitak povjerenja, emocionalna “hladnoća”, ljutnja, žalovanje…) dovode do promjena u ponašanju i mi postajemo skloniji konfliktu, depresivniji, anksiozniji, razočaraniji…

Način na koji ćemo mi odreagirati u takvoj situaciji u velikoj je mjeri povezan s našom strukturom ličnosti radi koje mi imamo određene unutarnje konflikte i nerazrješene situacije iz prošlosti.

Ukoliko želimo razumjeti pozadinu naših reakcija u sadašnjoj situaciji prekida ljubavne veze i trajno razrješiti konflikte na kojima oni počivaju, onda je naš izbor psihoterapija.

Dobro je znati da ponekad psihološko savjetovanje može kod osobe o(s)tvoriti potrebu za dubljim radom na sebi i prerasti u psihoterapiju.